Zašto se debljamo i kako smršati zdravo

0
116
zasto se debljamo

Zašto kruh deblja a namirnice sa visokim sadržajem masnoće mogu pomoći da izgubimo na težini

Već duže se vrijeme govori da bismo ostali zdravi trebamo imati način ishrane koji podrazumijeva malo masti i dosta žitarica bogatih ugljikohidratima. Piramida ishrane, koja se nalazi na zidovima školskih  učionica i medicinskih ustanova, sadrži kruh, žitarice i druge vrste škroba i svoju osmovu. Poruka je bila jesti više pšenice, kukuruza i drugih žitarica, a mi smo slušali.

U posljednjih 50 godina samo proizvodnja pšenice se utrostručila kako bi pokušala održati korak s našom nezasitom potražnjom za ‘zdravim’ žitaricama. No, da li je to dalo zadovoljavajuće rezultate?

Ako stvarno tražite odgovor na to pitanje samo pogledajte oko sebe kada se nađete na ulici u bilo koje doba dana ili noći. Tokom tog istog razdoblja od 50 godina nivoi kliničke slike gojaznosti u odraslih Amerikanaca su porasli od nešto manje od 10% u 1960. na preko 35% u 2010. godini. Stope gojaznosti kod djece rastu čak i većom brzinom. Procjenjuje se da će do 2030. godine, više od polovine stanovništva SAD-a biti gojazno.

Po definiciji, klinička slika gojaznosti ne predstavlja samo prekomjernu težinu, već i opasnost po život. Debljamo se veoma brzo. Ali kako to može biti kada je potrošnja zasićenih životinjskih masti znatno opala u odnosu na isto razdoblje? Zasigurno je manja potrošnja zasićenih masnoća trebala učiniti stvari boljima, zar ne? Zapravo, učinila je situaciju još gorom.

Kako proteini, masti i ugljikohidrati utiču na naše tijelo

proteini-masti-ugljikohidratiZa neke ljude jedna od najtežih stvari za shvatiti je da masnoća obično nije ono što deblja. Da, masne kiseline sadrže više kalorija od ugljikohidrata ili proteina. Ali način na koji naše tijelo obrađuje i koristi protein, ugljikohidrate i masti je vrlo različit.

Dobri izvori proteina kao što su jaja kokošaka iz slobodnog uzgoja, sjemenke i orašasti plodovi, divlji losos ili meso životinja koje su hranjene travom pomaže u izgradnji i održavanju ljudskog tijela, negovih mišića, organa i krvi. Proteini pružaju i dobar nivo sitosti (taj zadovoljni osjećaj punine koji bismo trebali imati nakon obroka), a vidjećete da je vrlo teško udebljati se ishranom koja se sastoji od prirodnih proteinskih namirnica u kombinaciji s raznim povrćem.

Zdrave masnoće poput onih koje nalazimo u kokosu, avokadu, puteru dobijenom od mlijeka krava hranjenih travom, orašastim plodovima i sjemenkama i mesu dobijenom iz slobodnog uzgoja daju još viši nivo sitosti nego proteini.
Ova vrsta hrane sa visokim sadržajem masnoće stvarno nas zasiti i govori našem tijelu da prestane jesti. Ona izjednačava nivo šećera u krvi i ima tendenciju da zaustavi našu jaku glad za duže vrijeme.

Određene masne kiseline, poput zasićene kaprinske kiseline (dekanska kiselina) koju nalazimo u kokosovom orahu ili jednostruko nezasićena oleinska masna kiselina koja preovladava u avokadu, također su pokazale da pomažu u smanjenju tjelesne masti i značajno pomažu u mršavljenju.

Dobijanje na težini ili debljanje je stvarno mnogo složenija tema od jednostavnog unosa ili gubljenja kalorija. Dokaz za to se nalazio pod nosom glavnim regulatorima načina naše ishrane tokom mnogih decenija. No oni su ili vrlo sporo shvatali stvari, ili su štitili vrlo veliku industriju proizvodnje žitarica.

kako kruh debljaTo nas dovodi do ugljikohidrata i žitarica. Naše tijelo se bavi kruhom, tjesteninama i žitaricama na drugačiji način od onoga kako to radi sa proteinima ili mastima.

Prije svega, ugljikohidrati se probavljaju puno brže. Čak i takozvani složeni ugljikohidrati se ubrzano pretvaraju u glukozu i prelaze u krv za kratko vrijeme. Kruh dobijen od cijelog zrna na primjer završi svoj probavu samo malo sporije od bijelog kruha. A što se tiče onih izbijeljenih zemički hamburgera ili svijetlih kriški bijelog kruha, one su slobodno mogle biti napravljene i od konzumnog šećera. Učinak koji imaju i hranjiva vrijednost koju daju stvarno nije mnogo različita.

Ugljikohidrati nam se prodaju kao brzi izvor energije. Zvuči dobro, ali to je upravo razlog zašto nas debljaju. Evo zašto je to tako.

Kako kruh deblja?

Inzulin je moćan hormon koji je odgovoran za skladištenje masti u tijelu. Kada poljoprivrednik želi utoviti svoju stoku ili sumo hrvač želi brzo dobiti na težini, oni ne jedu masti. Ona će ih zasititi i neće imati željeni učinak. Umjesto toga, oni jedu žitarice – pšenica za stoku, riža za sumo hrvača.

Oni se tada mogu udebljati zbog sposobnosti žitarica da onesposobe inzulin. Inzulin je taj koji je potreban da nabubre masne ćelije tijela i da se uskladišti još više masti. Bez onesposobljavanja inzulina zapravo bi vrlo teško uspjeli dobiti na težini.

Način ishrane bogat ugljikohidratima će spriječiti pohranjene masnoće tijela da se koriste kao gorivo. Ne postoji šansa da se vaše tijelo prebaci na korištenje masnoća kao izvora energije. Ako biste čak u potpunosti izbacili masnoće iz tijela (što je izuzetno nezdravo jer su masne kiseline uključene u mnoge vitalne tjelesne procese), i dalje bi bila mala vjerovatnoća da izgubite na težini dok god i dalje jedete žitarice. U stvari,  vjerojatno biste se čak i brže debljali.

Vaše tijelo zapravo nezna  kako da se nosi sa velikim količinama ugljikohidrata. Svaki obrok sa mnogo ugljikohidrata se brzo pretvara u značajne količine glukoze i zapravo se vidi kao prijetnja. Nivo šećera u krvi mora se održavati u prilično uskom rasponu. Čim krene suviše visoko tijelo oslobađa inzulin kako bi se suočilo s opasnošću.

Mala količina glukoze može biti pohranjena u jetri i mišićima kao glikogen (a to će biti korisno ako namjeravate trčati maraton sljedeći dan). No, ostatak se vrati duboko u masno tkivo namijenjeno da pohrani masnoću, najprije oko struka i kukova a kada se oni popune, onda ide gdje god može.

Ovaj zaštitni mehanizam smo razvili tokom hiljada godina koji je bio koristan u prošlosti, kada nije bilo dovoljno hrane. Ali to više nije slučaj. Sada nas naša neumorna potrošnja žitarica, (koja mnoge od nas čini gojaznim), dovodi do ogromnog porasta bolesti poput dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti koje nas ubijaju.

Način ishrane sa malo masti naspram ishrane sa malo ugljenih hidrata

Način ishrane sa malo masti nije funkcionisao. Rezultat: bili smo gladniji i mnogo deblji. Potrebne su nam zdrave masti. One su vitalni dio i dobrog zdravlja i mršavljenja. Postoji jedan važan izuzetak, koji se još uvijek tu i tamo prodaje kao dobar ili „zdrav za srce”, ali definitivno nije tako. To su prerađena biljna ulja od kukuruza, soje, sjemena pamuka, suncokreta i kanola ulje koji se dodaju u visokom postotku u prerađene namirnice koje nalazimo u  supermarketima i hidrogeniziraju se u toksični margarin.

Ove grijane i izmijenjene polinezasićene masti dovode do upala i povezuju se sa srčanim bolestima i mnogim drugim zdravstvenim problemima. Izbjegavajte ih po svaku cijenu.

ulje avokadaUlje avokada ili kokosovo ulje su daleko zdraviji izbor za pripremu hrane u vašoj kuhinji. Maslinovo ulje je takođe izvor dobrih masti sve dok se ne zagrije, jer se lako razlaže.
U idealnom slučaju, ugljikohidrati u vašoj prehrani bi trebali dolaziti iz povrća poput bundeve, slatkog krompira, brokule, karfiola, graška, mrkve, paprike, lisnatog povrća i mnogih drugih kao i manje količine voća. Oni sadrže vlakna koja usporavaju probavu ugljikohidrata, kao i visoke razine hranjivih materija i enzima za bolje zdravlje.

Postoji rastući pokret ljudi koji su potpuno odustali od žitarica, a mnogi su bili iznenađeni promjenom na bolje u svom zdravlju i energiji. Ako stvarno trebate izgubiti na težini, izbacivanje žitarica za neko vrijeme će vjerojatno imati daleko veći učinak na vašu tjelesnu težinu od starog načina brojanja kalorija. Izgladnjivati sebe jednostavno nedaje rezultate. Time zapravo učite svoje tijelo da bolje skladišti mast jer mu je dostupna količina hrane ograničena.
Jednom kada dostignete idealnu tjelesnu težinu, tada možete biti u stanju tolerirati nešto od hrane sa žitaricama a da ne izazovete preveliko onesposobljavanje inzulina. Čak i tada, prehrambeni stručnjaci koji su zapravo duboko sagledali efekte koje hrana kao što su pšenica i kukuruz imaju na našu fiziologiju (a ne samo pjevanje stare pjesme “ugljikohidrate za brzu energiju“) uglavnom vjeruju da udio hrane koji se temelji na žitaricama ne smije biti veći od 20% vašeg dnevnog unosa.

Oni također dosljedno govore da zdrave masti zauzimaju važno mjesto u našim obrocima, ako želite izgubiti na težini i biti u formi i zdravi.

Zaključak

Jeste li pokušavali smršati prema starom receptu smanjenja kalorija – manje masnoće, više žitarica? Je li uspelo? Zašto ne probati neki drugi način?
Iako može biti teško za povjerovati, vjerojatno nam treba više, a ne manje  pravih vrsta masti. Spojite to sa smanjenjem unosa žitarica koje onesposobljavaju inzulin i bićete već daleko na putu do smanjenja težine, boljeg zdravlja i više energije.

Vaš komentar

Please enter your comment!
Molimo unesite Vaše ime ovdje