Poremećaj pretjeranog uzimanja hrane – prejedanje

0
146
poremecaj- pretjeranog- uzimanja- hrane

Svako od nas, s vremena na vrijeme pojede previše. No, ako redovno pretjerujete u uzimanju hrane (najmanje dva puta u sedam dana, u periodu od šest mjeseci) i osjećate da nemate kontrolu nad sobom i da ste nemoćni da se zaustavite, tada patite od poremećaja prejedanja. Možete jesti do tačke nelagode, a zatim sebe mučiti krivicom, stidom ili depresijom nakon toga, kinjiti se zbog nedostatka samokontrole ili brinuti o tome šta će kompulsivno uzimanje hrane učiniti vašem tijelu. Koliko god bili nemoćni u vezi sa vašim poremećajem ishrane, važno je da znate da se poremećaj pretjeranog uzimanja hrane može liječiti. Možete naučiti kako prekinuti taj začarani krug, razviti zdraviji odnos sa hranom i ponovo se osjećati dobro.

Šta je poremećaj pretjeranog uzimanja hrane?

Poremećaj pretjeranog uzimanja hrane je čest poremećaj prehrane u kojem često jedete velike količine hrane, nemožete da se zaustavite i izuzetno ste uznemireni za vrijeme ili nakon jela. Poremećaj prejedanja obično počinje u kasnoj adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi, često nakon neke veće dijete. Tokom prejedanja, možete jesti čak i kada niste gladni i nastaviti jesti dugo nakon što ste siti. Možete se prejedati tako brzo da jedva primjetite šta jedete i kakvog je ukusa hrana. Međutim, za razliku od bulimije, nema redovnih pokušaja da se “iskupite” za prejedanje kroz povraćanje, gladovanje ili pretjerano vježbanje.

Možete osjetiti da pretjeran unos hrane pruža izvjesnu utjehu za kratko vrijeme, pomaže u ublažavanju neugodnih emocija ili osjećaja stresa, depresije ili anksioznosti. Ali onda se vraćate u stvarnost i preplavljeni ste osjećanjima žaljenja i gađenja prema sebi. Prejedanje često dovodi do debljanja i gojaznosti, što samo pojačava kompulsivno uzimanje hrane.

Što se gore osjećate u vezi sebe i svog izgleda, više ćete koristiti hranu da izađete na kraj sa tim. To postaje začarani krug: jedete da biste se osjećali bolje, ali se osjećate još gore, a zatim se vraćate na hranu radi olakšanja. Koliko god se osjećali nemoćno da razbijete ovaj krug, postoji mnogo stvari koje možete učiniti kako biste bolje upravljali emocijama i vratili kontrolu nad prehranom i zdravljem.

Znaci i simptomi

Ako imate poremećaj pretjeranog unosa hrane, možete se osjećati neugodno i posramljeno zbog svojih prehrambenih navika i pokušati sakriti svoje simptome tako što ćete jesti u tajnosti.

Simptomi u ponašanju kod prekomjernog uzimanja hrane

  • Nemogućnost da prestanete jesti ili da kontrolišete ono šta jedete
  • Brzo jedete velike količine hrane
  • Jedete čak i kada ste siti
  • Skrivanje ili sakupljanje hrane kako biste kasnije jeli u tajnosti
  • Jedete normalno kada ste u društvu, ali žderete kada ste sami
  • Neprekidno jedete tokom cijelog dana, bez planiranih obroka

Emocionalni simptomi

  • Osjećaj stresa ili napetosti koji se oslobađa samo jelom
  • Postiđenost zbog toga koliko jedete
  • Osjećate se tupo dok se prežderavate – kao da niste stvarno tu ili ste na auto-pilotu
  • Nikada se ne osjećate zadovoljno, bez obzira koliko pojedete
  • Osjećaj krivice, zgađeni ste ili depresivni nakon prejedanja
  • Očajna želja da kontrolišete težinu i prehrambene navike

Da li patite od poremećaja prekomjernog uzimanja hrane?

  • Osjećate li da nemate kontrolu dok jedete?
  • Mislite li o hrani sve vrijeme?
  • Da li jedete tajno?
  • Da li jedete dok vam ne bude muka?
  • Da li jedete da pobjegnete od briga, ublažite stres ili se utješite?
  • Osjećate li se odvratno ili posramljeno nakon jela?
  • Osjećate li se nemoćni da prestanete jesti, iako to želite?

Što je više “da” odgovora, to je vjerojatnije da imate poremećaj prejedanja.

Uzroci i učinci

Generalno, potrebna je kombinacija nekoliko stvari da bi se razvio poremećaj prejedanja – što uključuje vaše gene, emocije i životno iskustvo.

Socijalni i kulturni faktori rizika. Društveni pritisak da se bude vitak može uticati na to kako se osjećate i dodati gorivo vašem emocionalnom načinu ishrane. Neki roditelji nesvjesno postavljaju pozornicu za prejedanje koristeći hranu kako bi utješili (umirili ili opustili), nagradili ili se privremeno oslobodili svoje djece. Tako hrana postaje zamjena za ljubav i prihvatanje. Djeca koja su izložena čestim kritičkim komentarima o njihovom tijelu i težini takođe su ranjiva, kao i oni koji su bili seksualno zlostavljani u djetinjstvu.

Psihički faktori rizika. Depresija i prejedanje su snažno povezani. Mnogi ljudi koji se prejedaju su ili depresivni ili su to bili ranije; drugi mogu imati teškoće sa kontrolom impulsa i upravljanjem i izražavanjem svojih osjećaja. Nisko samopoštovanje, usamljenost i nezadovoljstvo tijelom također mogu pridonijeti prejedanju.

Biološki faktori rizika. Biološke abnormalnosti mogu pridonijeti prekomjernom uzimanju hrane. Na primjer, hipotalamus (dio vašeg mozga koji kontroliše apetit) možda ne šalje ispravne poruke o gladi i sitosti. Istraživači su također pronašli genetsku mutaciju koja izgleda da uzrokuje ovisnost o hrani. Konačno, postoje dokazi da nizak nivo serotonina u mozgu igra ulogu u kompulsivnom uzimanju hrane.

Učinci poremećaja prekomjernog unosa hrane

Prejedanje dovodi do širokog raspona fizičkih, emocionalnih i socijalnih problema. Tako je i veća vjerovatnoća da će te patiti od zdravstvenih problema, stresa, nesanice i samoubilačkih misli nego neko bez poremećaja prehrane. Možete, također biti depresivni, anksiozni, skloni zloupotrebi supstanci, kao i znatnom debljanju.
Međutim, ma koliko ovo sumorno zvučalo, mnogi su se ljudi oporavili od poremećaja prehrane i preokrenuti nezdrave učinke. To možete i vi. Prvi korak je ponovno procijeniti vaš odnos s hranom.

Savjet br. 1 za oporavak od prejedanja: Razviti zdraviji odnos s hranom

Oporavak od bilo koje ovisnosti predstavlja izazov, ali naročito teško može biti prevladavanje prejedanja i ovisnosti o hrani. Za razliku od drugih ovisnosti, vaša “droga” vam je potrebna za opstanak, tako da nemate mogućnost njenog izbjegavanja ili zamjene. Umjesto toga, trebate razviti zdraviji odnos sa hranom – odnos koji se temelji na ispunjavanju vaših prehrambenih, a ne emocionalnih potreba. Da biste to učinili, morate razbiti začarani krug ishrane tako što ćete uraditi slijedeće:

Izbjegavajte iskušenja. Mnogo je veća vjerovatnoća da ćete se prejedati ako u kući imate nezdravu hranu, slatkiše i grickalice. Uklonite iskušenje tako što ćete očistiti frižider i plakare od svoje omiljene hrane za prejedanje.

Slušajte vaše tijelo. Saznajte kako razlikovati fizičku od emocionalne gladi. Ako ste nedavno jeli i ne krči vam stomak, vjerojatno niste stvarno gladni. Dajte žudnji za hranom vremena da prođe.

Usredotočite se na ono što jedete. Koliko puta ste se prejedali u stanju gotovo sličnom transu, čak i ne uživajući u onome što konzumirate? Umjesto da jedete nepromišljeno, budite svjesni. Usporite i osjetite teksture i ukuse. Ne samo da ćete jesti manje, nego ćete uživati više.

Jedite redovno. Nemojte čekati da pregladnite. To samo dovodi do prejedanja! Pridržavajte se palniranog vremena za obroke, jer preskakanje obroka često dovodi do prejedanja u toku dana.

Ne izbjegavajte masnoće. Baš nasuprot onome što možda mislite, masnoće vam zapravo mogu pomoći da se ne prejedate i ne debljate. Pokušajte uključiti zdrave masnoće u svaki obrok kako biste se osjećali zadovoljni i siti.

Borba protiv dosade. Umjesto da koristite hranu kao lijek protiv dosade, učinite nešto za sebe: prošetajte, nazovite prijatelja, čitajte ili si nađite neki hobi poput slikanja ili baštovanstva.

Važnost odluke da ne idete na dijetu
Nakon pretjeranog uzimanja hrane, prirodno je osjetiti potrebu za dijetom kako bi ponovo uspostavili ravnotežu. Ali, dijeta obično uzvraća udarac. Odricanje i glad koja dolazi sa strogim dijetama pokreću želju za hranom i potiču prejedanje.

Umjesto dijete, jedite umjereno

Pronađite hranu u kojoj uživate i jedite dok ne osjetite zadovoljstvo, a ne neugodnu prepunjenost. Izbjegavajte zabranu ili ograničavanje određene hrane, jer to može učiniti da još više žudite za njom. Umjesto da kažete “Za mene više nema sladoleda”, kažite “Ja ću povremeno jesti sladoled kao poslasticu”.

Savjet 2: Pronađite bolje načine da nahranite svoje emocije

Jedan od najčešćih razloga zašto nastaje poremećaj pretjeranog uzimanja hrane je pokušaj upravljanja neugodnim emocijama kao što su stres, depresija, usamljenost, strah i anksioznost. Kada imate loš dan, može vam se činiti da je hrana vaš jedini prijatelj. Prejedanje može privremeno učiniti da osjećaji kao što su stres, tuga, tjeskoba, depresija i dosada jednostavno nestanu. Ali to olakšanje je prolazno.

Prepoznajte okidače vodeći dnevnik hrane i raspoloženja

dnevnik-hraneJedan od najboljih načina prepoznavanja šablona koji stoje iza pretjeranog uzimanja hrane je da vodimo dnevnik hrane i raspoloženja. Svaki put kada se prejedete ili se osjećate primoranim da posegnete za vašom verzijom hrane koja vam pruža utjehu, odvojite trenutak da shvatite šta je izazvalo želju. Ako pratite tok unazad, obično ćete naći uznemirujući događaj koji je pokrenuo prejedanje.
Napišite sve to u svoj dnevnik hrane i raspoloženja: šta ste jeli (ili ste htjeli jesti), šta vam se dogodilo, kako ste se osjećali prije nego što ste jeli, šta ste osjećali kada ste jeli i kako ste se osjećali kasnije. Tokom vremena vidjet ćete da će se šablon pojaviti.

Naučite kako tolerisati osjećaje koji potiču prejedanje

Sljedeći put kad osjetite želju da se prejedete, umjesto da se predate, odvojite trenutak da se zaustavite i istražite šta se događa iznutra.

Odredite emociju koju osjećate. Dajte sve od sebe da imenujete ono što osjećate. Je li to tjeskoba? Stid? Beznađe? Ljutnja? Usamljenost? Strah? Praznina?

Prihvatite iskustvo koje imate. Izbjegavanje i otpor samo jačaju negativne emocije. Umjesto toga, pokušajte prihvatiti ono što osjećate, a da ne osuđujete sebe ili to iskustvo.

Kopajte dublje. Istražite šta se događa. Gdje osjećate emocije u vašem tijelu? Kakve misli vam prolaze kroz glavu?

Odvojite se. Shvatite da vi NISTE vaši osjećaji. Emocije su prolazni događaji, poput oblaka koji se kreću po nebu. Oni ne određuju ko ste vi.

Samo sjediti sa svojim osjećajima može na prvi pogled izgledati izuzetno neugodno. Možda čak i nemoguće. No, dok se odupirete nagonu za prejedanje, počećete shvatati da se ne morate predati. Postoje i drugi načini za borbu. Čak i emocije koje osjećamo kao nepodnošljive su samo privremene. Brzo će proći ako se prestanete boriti sa njima. Vi i dalje kontrolišete situaciju. Možete odabrati kako reagovati.

Savjet 3: Povratite kontrolu nad žudnjama

Ponekad izgleda kao da nagon za pretjeranim uzimanjem hrane napada bez upozorenja. Ali čak i kad ste u rukama naizgled nadmoćnog i nekontrolisanog nagona, postoje stvari koje možete učiniti da biste sebi pomogli da ne izgubite kontrolu.

Prihvatite potrebu i odolite joj, umjesto da se borite protiv nje. To je poznato kao “surfanje na porivima”. Predstavite sebi poriv za prejedanjem kao okeanski talas koji će uskoro dostići svoj vrh, raspasti se i rasuti. Kad odolite porivu, ne pokušavajući se boriti, suditi ili zanemariti, vidjećete da brže prolazi nego što biste mislili.

Skrenite si pažnju. Sve što privlači vašu pažnju će funcionisati: šetnja, pozivanje prijatelja, gledanje nečeg smiješnog na internetu, itd. Kada se zainteresujete za nešto drugo, poriv za pretjeranim uzimanjem hrane može otići.

Razgovarajte s nekim. Kada počnete primjećivati poriv za prejedanjem, obratite se prijatelju ili članu porodice kojem vjerujete. Dijeljenje onoga kroz šta prolazite može vam pomoći da se osjećate bolje i otpustite poriv za prejedanjem.

Ogodite, odgodite, odgodite. Čak i ako niste sigurni hoćete li se moći boriti protiv poriva, pokušajte ga odgoditi. Pokušajte ga zadržati jednu minutu. Ako uspijete, pokušajte produžiti na pet minuta. Ako ga odgodite dovoljno dugo, možda ćete moći izbjeći prejedanje.

Savjet 4: Podržite se zdravim životnim navikama

Kada ste fizički jaki, opušteni i dobro odmorni, u boljoj ste mogućnosti nositi se sa neočekivanim situacijama koje život neizbježno donosi. Ali kad ste već iscrpljeni i skrhani, svaki mali zastoj ima potencijal da vas izbaci sa šina, i onda pravac frižider. Fizičke vježbe, spavanje i druge zdrave životne navike pomoći će vam da prođete kroz teška vremena bez prejedanja.

Upravljajte stresom. Jedan od najvažnijih aspekata kontrole pretjeranog uzimanja hrane je pronaći alternativne načine za upravljanje stresom i drugim nadmoćnim osjećanjima bez korištenja hrane. To može uključivati meditaciju, korištenje strategija čulnog opuštanja i upražnjavanja jednostavnih vježbi disanja.

Nađite vremena za redovno vježbanje. Fizička aktivnost čini čuda za vaše raspoloženje i nivo energije, a takođe i snažno smanjuje stres. Prirodni efekti vježbanja koji pojačavaju raspoloženje mogu pomoći u zaustavljanju emocionalne prehrane.

Dovoljno spavajte svake noći. Kada ne dobijete sna koliko vam je potrebno, vaše tijelo žudi za slatkom hranom koja će vam dati brzu energiju. Nedostatak sna takođe može izazvati ovisnost o hrani. Dovoljno odmora pomoći će vam pri kontroli apetita i smanjiti želju za hranom, te podržati raspoloženje.

Povežite se s drugima. Nemojte podcjenjivati važnost bliskih odnosa i društvenih aktivnosti. Veća je vjerovatnoća da ćete podleći prejedanju ako vam nedostaje čvrsta mreža za podršku. Razgovor pomaže, čak i ako nije obavljen sa profesionalcem.

Kako pomoći nekome s poremećajem prehrane

Budući da osobe koje se prejedaju često pokušavaju sakriti svoje simptome i jesti u tajnosti, to može predstavljati teškoću za porodicu i prijatelje da uoče znakove upozorenja. I ne možete uvijek prepoznati takvu osobu po izgledu. Dok neki imaju prekomjernu težinu ili su gojazni, drugi uspijevaju održati normalnu težinu.

kako-pomociZnakovi upozorenja koje možete uočiti uključuju pronalaženje gomila praznih pakovanja i omota hrane, plakari i frižideri „očišćeni“, ili skrivene zalihe visoko kalorične ili junk hrane. Ako sumnjate da vaša voljena osoba ima poremećaj prehrane, iznesite svoju zabrinutost. Čini se da je zastrašujuće započeti tako delikatan razgovor, a osoba može poreći ili se ljutiti i zauzeti odbrambeni stav.

Ako ne žele razgovarati, nemojte odustati; može potrajati neko vrijeme prije nego što vaša voljena osoba bude voljna priznati da ima problem. I zapamtite: koliko god da je teško znati da neko koga volite može imati poremećaj prehrane, ne možete prisiliti nekoga da se promijeni. Odluka o traženju oporavka mora biti njihova. Vaše saosjećanje, ohrabrenje i podrška će biti najveća pomoć tokom cijelog postupka liječenja.

Savjeti za pomoć osobi sa poremećajem prehrane

Potaknite osobu da potraži pomoć. Što duže poremećaj prehrane ostaje nedijagnosticiran i netretiran, to će ga biti teže prevladati, pa potaknite voljenu osobu da se liječi.

Pružite podršku. Pokušajte slušati bez osuđivanja i pobrinite se da osoba zna da vam je stalo do nje. Ako se vaša voljena osoba okliznula na putu oporavka, podsjetite ih da to ne znači da ne mogu zauvijek prestati sa prejedanjem.

Izbjegavajte uvrede, pridike ili okrivljavanje. Osobe sa ovim poremećajem se već osjećaju dovoljno loše. Pridike, uznemirivanje ili davanje ultimatuma za njih će samo povećati stres i pogoršati situaciju. Umjesto toga, stavite im jasno do znanja da vam je stalo do njihovog zdravlja i sreće, i da ćete i dalje biti uz njih.

Budite dobar primjer zdrave ishrane, vježbanja i upravljanja stresom bez hrane. Nemojte davati negativne komentare o vlastitom ili bilo čijem tijelu.

Vaš komentar

Please enter your comment!
Molimo unesite Vaše ime ovdje