Da li je kefir dobar prirodan izvor probiotika?

0
530
Kefir-izvrstan-prirodni-izvor-probiotika

Da li ste čuli za probiotike i jeste li razmišljali o tome da ih počnete koristiti? Da li ste znali da probiotici podržavaju zdravlje vaših crijeva i vaš imunološki sistem? U većini slučajeva, uzimanje  vitamina, minerala i drugih hranjivih tvari kao što su probiotici iz hrane koju jedemo je svakako bolji izbor od uzimanje suplemenata u vidu tableta.
Naše tijelo često lakše apsorbuje hranjive materije iz hrane. Osim toga, prisutnost komplementarnih vitamina i minerala u hrani doprinosi sveukupnom pozitivnom dejstvu. Kada su u pitanju probiotici, kefir je definitivno odličan napitak gdje ih možemo naći. U ovom članku, razmotrićemo potencijalne zdravstvene prednosti kefira i kako ga koristiti.

Šta su probiotici?

Probiotici su živi mikroorganizmi koji se konzumiraju u određenim količinama zbog koristi koje imaju za  naše zdravlje. Za razliku od nekih drugih mikroorganizama koji uzrokuju infekcije, postoje sojevi bakterija i kvasaca koji se uopšteno opisuju kao “dobri” i zapravo štite naš organizam. Možemo ih naći u mnogim dodacima hrani kao i u fermentiranim namirnicama kao što su kiseli kupus i jogurt.

Za šta se probiotici koriste?

Ideja koja stoji iza upotrebe probiotika nije nova. Dobre bakterije koje se nalaze u suplementima i hrani sa probioticima kao što je kefir, pomažu da se nadvladaju loše bakterije u organizmu. Da bi to postigli, odnos između dobrih i loših bakterija bi trebao biti približno 85% naspram 15% u korist dobrih bakterija. Ovim stvaramo uslove u kojima infekcije, kao što su gastroenteritis ili trovanja hranom imaju manju vjerovatnoću pojave.

Iako je glavni fokus djelovanja probiotika probavni trakt, oni mogu donijeti ravnotežu cijelom tijelu. Nauka definitivno usvaja ideju da je ono što se dešava u našem stomaku na mikrobiotskom nivou prilično važno za našu sveukupnu dobrobit. Probiotici uzeti oralno mogu potencijalno pomoći ravnoteži mikrobiota u cijelom tijelu, uključujući i usnu šupljinu, kožu i vaginalno područje. Naučnici ovaj novi pojam – mikrobiota – definišu kao skup svih mikroorganizama na ljudskom tijelu ili unutar njega.

Šta je kefir?

Kefir je ukusan i hranljiv fermentirani napitak koji se obično pravi od mlijeka. Također je poznat i kao “mliječni kefir” ili “bulgaros”. Po ukusu i izgledu sličan je jogurtu, ali je više tečan. Pravi se tako što se u mlijeko dodaju kefirna zrnca ili kefirna kultura što omogućava brzu fermentaciju na sobnoj temperaturi. Fermentacija se dešava gotovo preko noći, što je brže nego kod većine fermentiranih namirnica.

Ovaj zdravi mliječni napitak najvjerovatnije potiče sa Kavkaza, gdje bi kefirna zrnca (gljivice) dodavali u kravlje ili ovčije mlijeko koje se nalazilo u mijehu. Mijehove bi postavili na vrata i svako ko ulazi i izlazi bi pokrenuo mijehove i na taj način promiješao kefir.

Nakon procesa fermentacije kefir postaje blago gaziran, jer sadrži ugljenu kiselinu (H2CO3), kao i određenu količinu alkohola – etil alkohol (C2H5OH). Za razliku od mnogih fermentiranih mliječnih proizvoda, kefir koristi i bakterije i gljivice u procesu fermentacije.
Proces fermentacije podrazumijeva da kefir sadrži puno prirodnih probiotičkih bakterija i kvasaca. Zbog toga, kefiru dosta raste popularnosti kao veoma zdravom napitku. Sastojci u osnovnom kefiru su prilično jednostavni, ali u supermarketima se mogu naći mnoga kefir pića koja sadrže arome, sladila, i druge dodane sastojke.

Hranljiva vrijednost mliječnog kefira

Ako vas sadržaj probiotika u mliječnom kefiru ne zanima, postoji i dosta drugih koristi za zdravlje povezanih sa konzumiranjem kefira. Kao prvo, kefir zadržava većinu vitalnih vitamina i minerala koji se nalaze u mlijeku od kojeg je napravljen.
Jedna porcija od 175 ml kefira sadrži 6 grama proteina, 20% kalcija od dnevne količine koja je potrebna prosječnoj osobi, oko 20% od dnevne potrebe fosfora, nekoliko različitih vitamina B (B1, B2, B3, B6, B9, B12), vitamine A, C, D i E.
Osim pomenutih, tu se nalaze i slijedeći minerali: željezo, magnezijum, natrijum, kalijum, bakar, molibden, bakar i cink. Esencijalne amino kiseline u kefiru uključuju: metionin, cistein, triptofan, fenilalanin, tirozin, leucin, izoleucin, treonin, lizin i valin.

Kefir je izvrsna dijetalna hrana

Zbog toga što gljivice i bakterije u procesu fermentacije konzumiraju mnogo mliječnog šećera ili laktoze, kefir sadrži manje šećera od drugih, nefermentiranih mliječnih proizvoda.
Kefir sadrži prilično malo masti, ugljenih hidrata i kalorija, relativno govoreći. Također je izuzetno bogat hranjivim materijama. U kulinarskom smislu, kefir je dobra zamjena za masnije neobrano mlijeko, a može se koristiti i za pripremu hljeba od kiselog tijesta. Može se koristiti umjesto mlijeka u žitaricama, u milkšejku, ili za domaće smrznute poslastice.

Probiotici

Lactobacillus
Lactobacillus

Već je objašnjeno zašto su probiotici tako dobri za naše zdravlje. Ali nisu ni sve namirnice i suplementi koji sadrže probiotike jednaki. Kao opšte pravilo važi – što je više sojeva mikroorganizama prisutno, to bolje.
Sa više od 10.000 različitih mikroorganizama identifikovanih u ljudskom tijelu, bitno je imati na umu da su soj i doze važni faktori prilikom razmatranja primjene probiotika.
Mnogi probiotici u tabletama sadrže samo jedan soj. Kefir, s druge strane, sadrži nekoliko varijanti probiotičkih bakterija i gljivica.
Koji su to sojevi zavisi od kefirnih zrnca koja se koriste u procesu fermentacije. Neki uobičajeni probiotički sojevi koji se mogu naći u kefiru su Lactobacillus acidophilus, Candida humilis, i Streptococcus thermophilus. Osim njih mogu biti prisutni i Bifidobacterium bifidum, Lactobacillus delbrueckii subsp. bulgaricus, Lactobacillus helveticus, Lactobacillus kefiranofaciens, Lactococcus lactis, i Leuconostoc species.

Probiotici i antibiotici

Antibiotici se koriste za eliminaciju bakterijskih infekcija u organizmu. Jedini problem u tome je da antibiotici ne prave razliku između bakterija koje izazivaju bolesti i dobrih bakterija koje su potrebne tijelu. Time vaš tjelesni sistem postaje ranjiviji na buduće infekcije.
Probiotici, poput onih koji se nalaze u kefiru, mogu pomoći da se povrati odgovarajući nivo bakterija nakon terapije antibioticima. Obnova dobrih bakterija često pomaže da se otklone dijareja i gljivične infekcije koje mogu pratiti upotrebu antibiotika.

Probiotici za hronične probavne smetnje

probiotici-za hronicne-probavne-smetnjeNedavna istraživanja su počela da otkrivaju vezu između crijevnih mikroorganizama i hroničnih probavnih bolesti. Iako veza još nije u potpunosti shvaćena, jedna studija je pokazala da su pacijenti sa sindromom iritabilnog crijeva (IBS) imali poboljšanje simptoma (bol u trbuhu, nadutost i zatvor) nakon uzimanja probiotika.

Upotreba probiotika kod pacijenata sa upalnim bolestima crijeva kao što su Crohnova bolest i ulcerozni kolitis je kontroverzna. Dokaz je anegdotalan u većini slučajeva (zasnovan na ličnim izvještajima, a ne na činjenicama i istraživanju), međutim, došlo se do nekih obećavajućih rezultata sa probioticima koji sadrže nekoliko vrlo specifičnih sojeva bakterija.

Ako bolujete od bilo koje od gore navedenih bolesti, najbolje je da razgovarate sa svojim ljekarom prije nego što pokušate koristiti probiotike za ublažavanje simptoma. On će vam dati savjet na osnovu vaše specifične situacije i faze bolesti.

Probiotici i vaginalno zdravlje

Kao i probavni trakt, i vagina ima svoj složeni niz gljivica i bakterija koje rade na održavanju uravnoteženog okruženja. Ako ste ikada patili od vaginalne gljivične infekcije, onda znate koliko veliki utjecaj mikrobiološka neravnoteža može da ima!
Probiotici mogu pomoći u smanjenju učestalosti ili jačini vaginalne gljivične infekcije, koju često uzrokuje prekomjerno prisustvo gljivice Candida albicans. Jedan od takvih sojeva bakterija je Lactobacillus acidophilus koji se često nalazi u kefiru. Kao i u crijevima, probiotici mogu pomoći u održavanju odgovarajućeg nivoa dobrih bakterija u vagini kako bi se spriječila infekcija i obezbijedilo optimalno zdravlje vagine.

Probiotici i bolesti kože

Još jedna potencijalna korist za zdravlje koju pruža kefir je poboljšanje stanja kože. Probiotici su hvaljeni zbog njihove sposobnosti da djeluju kao dopunski tretman za ekcem, akne, rozaceu, i znakove starenja. Probiotici korišteni interno (uneseni u organizam) ili topikalno (nanešeni na kožu) mogu pomoći kod ovih problema.

Kefir i oralno zdravlje

Uzimanje dovoljne količine kalcija iz hrane je odličan način da se pomogne zubima da ostanu zdravi i jaki. Kefir i drugi mliječni proizvodi su odlični izvori ovog vitalnog minerala. Osim toga, kefir može imati dodatne koristi za naše oralno zdravlje.
Usta sadrže kompleksnu matricu bakterija jednako kao i crijeva. Znamo da probiotici koji se nalaze u kefiru mogu pomoći da se održe kolonije ovih dobrih bakterija. Logično je da konzumacija kefira može pomoći u održavanju ove ravnoteže, pogotovo s obzirom da se probiotici unose lokalno na usta.

Kefir i probiotici mogu biti od pomoći za imunitet

Vaš stomak igra značajnu ulogu u vašem imunom sistemu. Obloga crijeva, ili crijevna sluznica, djeluje kao selektivna barijera. Ona pomaže u sprečavanju uzročnika bolesti (bakterija ili virusa) da uđu u tijelo. Ona također ima svoj imuni sistem koji napada uočene uljeze. Jačanje imunološkog sistema koji se nalazi u vašem stomaku pomoću probiotika može pomoći da izbjegnete bolesti. Istraživanja su pokazala da uzimanje probiotika poput onih koji se nalaze u kefiru može pomoći ljudima da se manje razboljevaju.

Smanjenje simptoma astme

Kefir se pokazao obećavajućim u smanjenju upalnih procesa pluća. Kefiran, probiotik nađen u kefiru, se smatra korisnim u liječenju nekih vrsta astme.

Kefir i ntolerancija na laktozu

Zdravstvene koristi kefira se protežu izvan gore navedenih prednosti u ishrani i dejstvu probiotika. Kao što je već napomenuto kefir sadrži vrlo malo laktoze. To znači da može biti dobra zamjena za mlijeko za one koji pate od netolerancije na laktozu. Statistički podaci ukazuju da jedna od pet odraslih osoba i djece u sjevernoj Evropi ima simptome karakteristične za nepodnošenje laktoze. Istraživanje je pokazalo da kefir čak može i pomoći ljudima netolerantnim na laktozu da povećaju nivo tolerancije, čime se smanjuju simptomi netolerancije kao što su gasovi, nadutost, i osjećaj nelagode u stomaku. Enzim prisutan u kefiru se smatra odgovornim za ova poboljšanja.

Napravite kefir

Možete napraviti i svoj vlastiti kefir kod kuće. To ne zahtijeva nikakvu komplikovanu opremu poput one za jogurt, jer kefir fermentira na sobnoj temperaturi. Trebaju vam samo kefirna zrnca (kefir gljiva), mlijeko, posuda koju možete zatvoriti, i .. jedan dan čekanja.
Zanimljivo je da se “kupovni” kefir ne priprema uz pomoć ‘kefirnih zrnaca’ nego hmelja i kultura bakterija. Kao i kod drugih industrijskih proizvoda okus je gotovo isti kao i domaći, ali ne i kvalitet.
Dodajte pakovanje ili preporučenu količinu kefir zrnaca u posudu sa mlijekom (jednu supenu kašiku na ½ l mlijeka). Mlijeko može biti kravlje, kozije, ovčije, kuhano ili nekuhano, ali nikako toplo. Sada se već mogu nabaviti i posebne posude za ovu namjenu, ali i obična staklena tegla će biti sasvim dovoljna za pravljenje kefira. Metalne posude ne upotrebljavati kao ni metalne kašike ili cjediljke. U slučaju da želite jako gaziran kefir hermetički zatvorite posudu, ali vodite računa da posuda nije puna jer će fermentacija proizvesti nešto gasa koji zauzima prostor. Sadržaj često protresite, a kad se zgusne kefir je gotov. Procijedite ga kroz plastičnu cjediljku, a zrnca properite pod mlazom vode i stavite u novo mlijeko.

Ovako dobijen kefir se može odmah koristiti, ali može da odstoji još 48 sati na sobnoj temperaturi. Time prolazi kroz sekundarnu fermentaciju u kojoj dobija dodatnu nutritivnu vrijednost.

Kefir zrnca – gdje kupiti

Kefir zrnca ili kefir gljiva se ne mogu nabaviti u lokalnim prodavnicama zdrave hrane.
Možete ih naći online; brzo se razmnožavaju pa ih ljudi rado dijele ili prodaju.
Imate kefir gljivu i želite je podijeliti? Ostavite Vaše kontakt podatke u komentarima.

Kefir bez mlijeka

Zrnca za vodeni kefir fermentiraju u zaslađenoj vodi ili kokosovom mlijeku. Ova vrsta kefirnih zrnaca pruža bezmliječnu alternativu za vegetarijance, one sa alergijom na mliječne proizvode, ili one kojima se ne dopada ukus mliječnog kefira.
Ovu vrstu kefira je isto tako jednostavno napraviti.
Gljive mliječnog kefira se takođe mogu koristiti za pravljenje napitka od vode umjesto mlijeka. Jedino je potrebno malo više vremena da se gljive transformiraju u kefir kristale. U pripremi za fermentaciju potrebno je dodati malo šećera i soka limuna.

Zašto probiotici iz hrane a ne suplementi?

Uzimanje probiotika iz hrane poput onih u kefiru i drugim fermentiranim namirnicama je dobar način da znate da unosite žive aktivne kulture koje čine najviše za vaše zdravlje. Pošto probiotici u suplementima ne podliježu istim propisima kao i lijekovi, industrija suplemenata često obiluje lažnim tvrdnjama.

Da li postoje osobe koje bi trebale izbjegavati kefir?

Osobe sa autoimunim poremećajima ili oslabljenim imunološkim sistemom bi trebale biti oprezne sa suplementima ili hranom sa visokim sadržajem probiotika. Unošenje bakterija može biti štetno za te ljude i može izazvati ozbiljne komplikacije.
Važno je da razgovarate sa svojim ljekarom prije nego što napravite bilo kakve veće promjene u ishrani, suplementima koje uzimate, ili fizičkoj aktivnosti. On će biti u mogućnosti da vas pravilno  savjetuje da li je bilo koja od ovih promjena dobar izbor za vašu konkretnu situaciju.

Zaključak

Da li je kefir dobar prirodan izvor probiotika? Odgovor je definitivno da. Kefir sadrži širok spektar korisnih mikroorganizama koji mogu poboljšati zdravlje vašeg stomaka ali i više od toga. Čak i ako zanemarimo probiotičke moći kefira, vrijedi ga piti zbog mnoštva drugih gore navedenih razloga.
Iako dokazi o efikasnosti probiotika u liječenju bilo kojeg stanja ili bolesti nisu konačni, mnogi zdravstveni radnici vjeruju u prednosti probiotika za zdravlje pa je vrlo vjerojatno da će povremeno vašem tijelu dobro doći poneka čaša mliječnog kefira.

Vaš komentar

Please enter your comment!
Molimo unesite Vaše ime ovdje